Zabrinjavajuća slika u Hercegovini, svake godine jedno školsko odjeljenje manje (VIDEO)
Svake godine sve nas je manje, rađa se sve manje djece, a prirodni priraštaj stanovništa u Republici Srpskoj posljednjih 15 godina je negativan.
Posebno zabrinjavjauća demografska slika je u Hercegovini. Godinama je broj umrlih veći od broja rođenih, a negativni trend se nastavlja.
Situaciju dodatno pogoršavaju stalne migracije stanovništva i sve više onih koji odlaze za poslom, boljim životom ili se nakon studija ne vraćaju.
Crveni alarm koji upozorava da Hercegovine polako nestaje odavno je upaljen, upozoravaju demografi. Samo u januaru ove godine u Trebinju su u knjigu umrlih upisane 63 osobe, dok je broj rođenih beba drastično manji.
Ništa bolja situacija nije ni u drugim hercegovačkim opštinama, što potvrđuju podaci sa posljednjeg popisa, po kome u ovom dijelu Republike Srpske živi tek nešto više od 60 000 ljudi.
Gledajući prethodne godine, ove godine je umrlo za 1/4 više nego u istom periodu prošle godine, stvarno je zabrinjavajuća slika, rađalo se 800 beba sad duplo manje, ističe Vaso Čihorić, matičar u Trebinju.
Godinama unazad iz prodilišta iste vijesti - sve manje novorođenčadi. U 2016 rođeno je svega 328 beba, manje nego prethodnih, i duplo manje nego npr. 1994 godine kada je na svijet došlo više od 800 novorođenčadi.
- Primjećujemo jedan konstantan pad u rađanju djece i on iznosi oko 30 novorođenčadi manje, ističe Srdan Lugonja, načelnik ginekološko – akušerskog odjeljenja Bolnice Trebinje.
Prazna porodilišta, prazne i škole, slika je koja se u Hercegovini, prema svemu sudeći neće mijenjati u bliskoj budućnosti. Spisak razloga zbog kojih nas je sve manje je poduži.
- Socio-ekonomski uslovi, kasno stupanje u brak, prvo rođenje djeteta u 29 godini, sterilitet ili probelmi sa začećem kod svakog petog ili šestog para, veliki broj neženja i djevojaka neudatih, migracije, razvodi itd, navodi Lugonja.
- Učenici koji ovdje završe srednju školu njih 80 do 90 odsto iz generacije završi studije i ne vraća se, da smo im imali ponuditi neki posao, vratili bi se, napominje Drago Kundačina, direkotr OŠ "Njegoš" u Berkovićima.
Negativna statistika upisana je i u knjige vjenčanih. U Trebinju, u prošloj godini, subonosno "da" izgovorilo je tek 145 parova, što je za 43 manje nego 2014 kada je sklopljen rekordan broj brakova.
Zapuštena imanja, opustjela sela, nažalost uobičajena su slika uHercegovini. Čak i u selima u neposrednoj blizini grada, poput sela Tvrdoš, ne živi nijedan stanovnik.
Poražavajući podaci su da Republika Srpska svake godine gubi 3500 stanovnika. Krajnje vrijeme je da se cijela društvena zajednica uključi u rješavanje ovog problema, upozoravaju stručnjaci. Ni minuta za gubljenje nema, a u borbi za život ne smije se zakasniti.
RTRS