Quantcast
Channel: Trebinje Danas - Hrana i piće
Viewing all 185 articles
Browse latest View live

Odakle dolazi voće i povrće koje jedemo svaki dan?

$
0
0

Odakle dolazi voće i povrće koje jedemo svaki dan?

Kineski bijeli luk, kruške iz Italije, makedonske jabuke i drugo voće i povrće iz uvoza ispunjavaju rafe širom Bosne i Hercegovine, dok domaće gubi bitku pred konkurencijom.

Pred domaćim kupcima tako se nađe i voće i povrće koje prevali i kontinente i hiljade kilometara da se uveze, pa na trpezi imamo jabuke iz Čilea, a paradajz iz Turske.

“Pored tropskog voća, uvozom dominiraju jabuke, paradajz, paprike, kruške i krompir. Najviše uvozimo iz zemalja regije te iz Italije, Turske i Holandije”, navode iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Prema njihovim podacima, iz godine u godinu bilježi se kontinuirani rast uvoza voća i povrća.

Tako je 227 miliona KM uvezeno 2012. godine, a dvije godine kasnije 267 miliona KM, da bi 2016. porastao čak na 312 miliona KM.

Govoreći o strukturi uvoza, dominira voće sa čak 53 odsto, zatim povrće (24 odsto), dok na preradu voća otpada 23 odsto.

Prema podacima, najviše se uvoze banane, zatim citrusi, te jabuke i kruške.

Mladen Marjanović, predsjednik Udruženja voćara Prijedor, kaže da nemaju dovoljno adekvatnih smještajnih kapaciteta da bi uskladištili proizvode i kasnije ih mogli prodavati.

“U sezoni imamo previše voća i onda ga prerađujemo, da bismo kasnije imali potrebu za svježim pa moramo uvoziti. Koliko sam upućen, uvozimo jabuku iz Italije, Poljske pa čak i Makedonije”, navodi Marjanović, dodajući da iako se mnogo govori o brendiranju domaćih proizvoda, malo se radi.

Kaže da nerijetko kupujemo jabuke i kruške iz Čilea i Belgije, a grožđe iz Italije, iako te proizvode uzgajaju domaći voćari.

Najavljuje, stoga, da će u narednom periodu ovo udruženje raditi na obilježavanju domaćih proizvoda u marketima.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, kaže da “naopakoj” logici doprinosi novi zakon, prema kojem trgovci više neće morati da imaju minimalno 50 odsto izloženih domaćih proizvoda.

Murisa Marić iz Udruženja građana “Don” Prijedor, pojašnjava da naši građani proizvode od “komšija” ne doživljavaju kao strane, dok ovdašnji proizvodi koji su se izborili za mjesto na polici po velikim trgovačkim centrima, nisu deklarisani kao domaći, pa građani i ne znaju šta kupuju.

Iz Saveza poljoprivrednih udruženja Konjic navode da je zapravo problem u samoj državi zbog neregulisanja prekomjernog uvoza.

“Građani ne gledaju da li je proizvod naš ili strani, uzimaju ono što je jeftinije, a to su upravo uvozna kruška, jabuka i ostalo voće. Činjenica jeste da nema dovoljno naših proizvoda na tržištu, ali bi se taj problem mogao riješiti na neki drugi način”, navode iz Saveza.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, navodi da domaći proizvodi u sezoni pune rafe, ali se u vansezonskom periodu poveća uvoz.

“Otuda i krompir iz Egipta i drugih afričkih zemalja, kupus iz Makedonije, Grčke i Turske. Bijeli luk uvozimo iz Kine, jer je tamo najjeftiniji, a na našim prostorima slabo ko ga proizvodi jer nije rentabilan, jednostavno se ne isplati”, priča Mastalo.

Da bh. potrebe za povrćem domaći proizvodi zadovoljavaju samo 30 odsto, navodi Mićo Živić, direktor Poljoprivredne zadruge “Povrtarstvo” iz Donjeg Crnjelova, kod Bijeljine. Kaže da zbog strukture zemljišta, klimatskih uslova, ali i nedostatka savremene mehanizacije uvozimo mnoge povrtne kulture poput mrkve i graha.

“Zadovoljavamo samo 10 odsto potreba tržišta što se tiče graha, pa ga uvozimo čak iz Argentine, Egipta i Kanade”, ističe Živić.

Nezavisne novine


Šampanjac od 151.000 dolara

$
0
0

Šampanjac od 151.000 dolara

I dok postoji nekoliko proizvođača koji kreiraju najbolje verzije šampanjca, još manje ih je koji su voljni da ga kreiraju u stilu koji će nas očarati, podjednako kao i njegov ukus.

Jedan od brilijantnih brendova koji su voljni da ulože svoje vrijeme u to jeste Piper-Hiedsoeck, koji je skoro predstavio ograničeno izdanje Rare Le Secret High Jewelry, koji dolazi u flašama dekorisanim dragim kamenjem, koje su dovoljno lijepe da vam oduzmu dah.

Predstavljene kao dio Cuvee izdanja, svaka flaša sadrži jedan dragi kamen, težine makar jednog karata (rubin, dijamant, smaragd ili safir), koji su utisnuti unutar predivno formiranog zlatnog dezena sa 510 dijamanata.

Pored činjenice da će uživati u sadržini ove flaše, kupci će biti odvedeni u Maison Mellerio u Parizu, gde će juveliri predivnu dekoraciju flaše transformisati u broš, narukvicu ili ogrlicu, u zavisnosti od želje kupca. Samo deset ovakvih varijacija je kreirano, a mogu se kupiti isključivo u Harrods robnoj kući.

 

Kako kaže Redžis Kami, majstor podruma ovog šampanjca, flaše su toliko skupe (151.000 dolara za komad) jer se u njima nalazi izuzetna 1997 berba chardonnay i pinot noir šampanjca. Naravno, juvelirski detalji takođe doprinose ovoj cijeni.

Ako biste željeli da posjedujete nešto ovako, ali malo jeftinije, u ponudi su “džepne” varijante, Rare Le Secret Goldsmith, u ograničenom izdanju od 50 komada, sa cijenom od 1.480 dolara.

 

Izvor: Nezavisne novine

Koliko kalorija ima pivo?

$
0
0

Koliko kalorija ima pivo?

Zanima vas kako se stvorio taj pivski stomak? Proizvođači piva iz Njemačke su tu da pomognu u odgovoru na to pitanje.

 

Njemački pivari tvrde da će od ove godine početi da dodaju informacije svojim oznakama, objašnjavajući tačno koliko kalorija unosite svaki put kada popijete flašu piva.

 

 

Iako je Evropska komisija zaprijetila da će zahtijevati takvo obilježavanje, Njemačka federacija pivara i Privatne pivare Njemačke saopštile su da to čine svojevoljno. Nove naljepnice očekuju se tokom 2019. godine.

 

Do sada se, prema zakonima EU-a, nije tražilo da alkoholna pića imaju ispisane nutritivne podatke na etiketi.

 

Međutim, istraživanje koje je sprovela agencija INSA, pokazalo je da bi 52 odsto njemačkih potrošača pozdravilo takve informacije.

 

Pivari kažu da se nadaju da će vinari i proizvođači žestokih pića slijediti njihov primjer.

 

Standardno pilsner pivo sadrži oko 40 kalorija na 100 mililitara piva.

 

Izvor: Nezavisne novine

Dok traje post MANASTIRSKI KROMPIR ćete sigurno više puta rado spremiti

$
0
0

Dok traje post MANASTIRSKI KROMPIR ćete sigurno više puta rado spremiti

Počeo je ovog ponedjeljka veliki Vaskršnji post, koji će trajati 48 dana. Oni koji poste, a i oni koji vole posne specijalitete, treba da probaju manastirski krompir. Ko ga je probao, kaže da je izuzetno ukusan, toliko da mu se rado vraća.

 

 

Za pripremu manastirskog krompira potrebno vam je:

  • 1 kg krompira
  • 150-200  ml maslinovog ulja
  • 1-2 limuna (svježe cijeđen sok)
  • 5-6 čena bijelog luka sječena na tri dijela
  • 4-5 lista lovora isjeckanih na četvrtinu
  • origano
  • so
  • biber

 

A priprema je sljedeća: zagrijte rernu na 250 stepeni. Prokuvajte vodu (imajte na umu da je jedna čaša dovoljna da se njome prelije krompir), a u vodu dodajte so (jelo treba da bude slanije, ali ne pretjerujte).

 

Isjeckani krompir na kriške poređajte po tepsiji i prelijte ga slanom vodom. Dodajte zatim ulje, a krompir pospite origanom. Stavite bijeli luk, lovor i biber. Sok od limuna se ne dodaje u ovoj fazi pripreme jer će se od njega krompir stvrdnuti.

 

Ubacite krompir u zagrijanu rernu. Čim počne da rumeni i ispari sva voda pa ostane samo ulje, smanjite temperaturu na 200 stepeni i pecite sve dok krompir ne omekša. Priprema traje oko 50 minuta.

 

Negdje pred kraj pečenja izvadite tepsiju i prelijte krompir sokom od svježe cijeđenog limuna, vratite nekoliko minuta u rernu, izvadite i služite.

 

Izvor: Srpskainfo

Posni ćevapi od heljde s pireom od celera

$
0
0

Posni ćevapi od heljde s pireom od celera

Vaskršnji post uveliko traje, a sa njim i ono čuveno “šta da kuvam sutra”.

 

Predlažemo vam za danas ćevape, a recept je objavila Ljiljana Čolović, autorka kuvara „Vegan, zdravo posno jelo za dušu i tijelo“.

 

 

Sastojci

 

Za pire

 

  • 1 veći korijen celera
  • 1 kašika maslaca od soje (ili maslinovog ulja)
  • biber
  • ½ kašičice kurkume

Za ćevapčiće

  • 300 g oljuštene heljde
  • 1 glavica crvenog luka
  • 1 veza peršuna
  • 1 kašika mješavine začina za leskovački roštilj
  • 1 kašičica bijelog luka u prahu
  • 1 kašičica dimljene paprike
  • 1 kašičica bibera
  • 1 kašičica đumbira u prahu
  • malo svježe ljute paprike
  • 1 kašika psilijuma (ili nekog drugog sredstva za zgušnjavanje)

 

Priprema

 

Celer oljuštite, isjecite na manje komade i stavite u šerpu s vodom. Kuvajte otprilike pola sata. Provjerite viljuškom da li je skuvan. Kuvane komade stavite u blender i mutite zajedno s biberom i kašikom maslaca od soje ili maslinovog ulja. Na kraju dodajte pola kašičice kurkume. Ovo jelo ne treba da solite, jer je celer sam po sebi slan. Heljdu potopite i dobro isperite. Ostavite preko noći da stoji u vodi.

 

Sutradan isperite još jednom, ocijedite je od viška vode i stavite u sud u koji ćete dodavati sve ostale sastojke: sitno sjeckan crveni luk, začine, psilijum i peršun. Dobro izmješajte i stavite u frižider dva sata da odstoji. Potom oblikujte ćevapćiće vlažnim rukama i pržite na suvom neprijanjajućem tiganju.

 

Izvor: Srpskainfo

Viewing all 185 articles
Browse latest View live