Porodična medicina Doma zdravlja u Trebinju obilježava deset godina rada.Јubilej je obilježen skromno, a akcenat je stavljen na dječiju svijest o značaju ljudskog zdravlja.

Tim povodom, učenicima četvrtog razreda OŠ "Јovan Јovanović Zmaj" održano je predavanje o zdravlju i njegovom očuvanju. Osim toga, bila je ovo i prilika za ocjenu dosadašnjeg rada najveće službe Doma zdravlja.

Specijalisti porodične medicine trebinjskog Doma zdravlja predavanje su posvitili zanimljivim temama prilagođenim dječijem uzrastu. Vrlo brzo se kroz dijalog došlo do odgovora kako očuvati zdravlje, kako se hraniti, koliko je bitna fizička aktivnsot i lična higijena.

Lubenica je jedno od omiljenih voćnih osvježenja tokom ljetnog perioda. Većina nas uglavnom je reže na sličan, pomalo dosadan ali najjednostavniji način, a to je na kriške.
 

Povodom Svjetskog dana pozorišta koji se obilježava 27. marta, igrana je predstava i u Trebinju. Riječ je o pozorišnom ostvarenju "Matičar" u izvođenju mladih glumaca sa Akademije umjetnosti u Banjaluci.

Predstva "Matičar" je tek oživjela, ovo je njeno šesto izvođenje, a rađena je prema tekstu Duška Premovića. Riječ je o diplomskom ostvarenju Milice Dimitrić. Radnja moderne komedije smještena je u čekaonici matične službe, gdje će se sudbine dva potpuno različita lika ukrstiti na zanimljiv i komičan način.

- Ženski lik je iz seoske sredine, muški iz gradske, to je sudar svjetova. Priča je u stvari ljubavna, ali ništa nije nemoguće, pokazalo se, ako čovjek vjeruje u dobro - kaže Milica Dimitrić, studentkinja Akademije umjetnosti u Banjaluci.

Grad Trebinje, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede Republike Srpske, namjerava dati u zakup oko dvijestotine hektara obradivog zemljišta registrovanim poljoprivrednicima.

Na prvi, anketni poziv, stiglo je više desetina prijava, a zvaničan poziv, na osnovu uslova važećeg pravilnika, uslijediće polovinom godine.

U najveći dio od oko dvjesto hektara, predviđenih za zakup, u Gomiljanskom, Trebinjskom, Petrovom i Ljubomirskom polju, poljoprivredne mašine ne ulaze godinama. Zeleno svjetlo za zakup, u skladu sa Pravilnikom, stiglo je iz Ministarstva poljoprivrede.

Za zakup dva hektara, zainteresovana je i porodica Marić iz Gomiljana. Prioritet im je da obezbijede stočnu hranu za farmu muznih krava. Trenutno obrađuju i plaćaju zakup privatnih parcela.

Zavod za zapošljavanje Republike Srpske raspisao je prvi javni poziv poslodavcima i nezaposlenim licima za korišćenje bespovratnih sredstava za zapošljavanje, u ovoj godini.

Interesovanje za program samozapošljavanja i zapošljavanja kod poslodavaca, u prošloj godini bilo je duplo veće, u odnosu na 2015.

Na području osam opština, koje pokriva trebinjska Filijala zavoda za zapošljavanje, kroz tristo pedeset programa, plasirano je više od dva miliona maraka, po svim projektima, a zaposlena su 442 lica. Zahtjevi za finansiranje zapošljavanja u ovoj godini, dostavljaju se biroima za zapošljavanje.

Cmiljana Galanos, nezaposlena inženjerka menadžmenta i nesvršeni postdiplomac, kroz samozaposlenje, registrovala je samostalnu preduzetničku djelatnost. To nije mogla učiniti novcem zarađenim u kućnoj radinosti. 

"Ne, nije nam bilo dovoljno, bila su nam potrebna sredstva da bi, pored tih, krenuli dalje, prešli na veći nivo. To nam je baš u pravom trenutku", govori Cmiljana.

Namjerava konkurisati i ove godine, da bi zaposlila još jednog radnika. Isto namjerava i Tomo Bokić, osnivač i direktor privatne agencije. Bespovratni novac za zapošljavanje, kaže, ima posebnu vrijednost za onoga ko tek pokreće djelatnost.

"Mislim aplicirati i ove godine. Sa radnikom ima mpotpisan ugovor na neodređeno vrijeme", rekao je Bokić.

Prvi vrtić u Berkovićima izgrađen je tek 2010. godine, uprkos činjenici da je mnogo ranije postojala potreba za osnivanjem.

U vlastitim prostorijama boravi 19 mališana i 14 djece predškolskog uzrasta koji se pripremaju za polazak u prvi razred. Iako su Berkovići jedna od najmanjih opština u Istočnoj Hercegovini, u vrtiću se, iz godine u godinu, mogu pohvaliti sa većim brojem upisane djece.

Vrtić "Sveta novomučenica Milica-dete" u Berkovićima objekat je koji ispunjava sve standarde za boravak i odgoj djece. U ovoj ustanovi stručno osoblje radi sa mališanima, kroz kreativno učenje i igru. Radno vrijeme se prilagođava djeci i njihovim roditeljima, ali i smještajnim kapacitetima.

Otkako je izgrađen 1974. godine, put Ljubinje-Stolac nikada nije ozbiljnije rekonstruisan. U kategoriji je magistralnog, mada, zbog dotrajalosti, ne bi mogao biti ni regionalni pravac. Zbog svojevrsne izlovanosti, Opština Ljubinje, nadležnim institucijama, podnijela je zahtjev za rekonstukciju tog pravca.

Svjesno ili ne, te 1974. godine izgrađen je kolovoza od pet metara, sa nagibima većim od deset procenata. Pred karakteristikama ovoga puta, a zbog socio-ekonomskih i strateških potreba, žmuri se decenijama.

– Strahovito je loša putna komunikacija, dva kamiona se ne mogu mimoići. Takođe, svjedoci smo da dosta prevoznika izbjegava ovaj put, idu preko Berkovića za Bileću, prema Crnoj Gori – navodi načelnik Ljubinja, Darko Krunić.

Od Ljubinja prema Stocu, nisu rijetke saobraćajne nezgode, nerijetko i sa tragičnim ishodom. Ovaj put samo je zvanično magistralni pravac. Zbog dotrajalosti i širine kolovozne trake, uskoro bi, novom kategorizacijom, mogao preći u niži rang, u regionalne pravce.

Prošle sedmice, započela je izgradnja zatvorenog bazena za plivanje u Trebinju. Na realizaciju objekta, koji će, sadržajima, zadovoljavati sve evropske plivačke norme, čeka se nekoliko decenija.

Radovima je obuhvaćeno oko 10.000 metara kvadratnih zemljišta, na kome je doskora bio pomoćni fudbalski teren.

Vlasništvo je preduzeće "Hidroelektrane na Trebišnjici".

"Diže se prvi sloj humusa, zemljani radovi će trajati mjesec dana. Radi se svaki dan, i subotom i nedjeljom. Svi radovi će biti ispoštovani u rokovima", rekao je Zoran Čučković, v.d. direktor ЈU "Bazeni", Trebinje.

Investitor projekta je preduzeće "Hidroelektrane na Trebišnjici". Čučković je potvrdio da je finansijska konstrukcija, od 9,2 miliona maraka, zatvorena.

Video snimak o bivšim uspješnim studentima Fakulteta za proizvodnju imenadžment, koji su znanja stečena na Fakultetu za proizvodnju i menadžment u Trebinju primijenili u svom poslovnom okruženju.

Grad Trebinje konačno bi, u ovoj godini, trebalo da dobije savremen objekat Vatrogasnog doma. Izgradnja mora biti ubrzana, jer na sadašnjoj lokaciji Vatrogasne jedinice, u centru grada, na jesen treba da počne izgradnja Palate pravde.

Na objekat, koji bi pružio sve uslove za smještaj i obuku ljudstva, vozila i opremu, čeka se godinama. Grad je obezbijedio zemljište, projektnu i drugu dokumentaciju. Ukupna finansijska konstrukcija je oko 1,6 miliona, a finansiranje će trajati tri godine.

"Naš cilj je da izgradimo Vatrogasni dom i uselimo ga do prvog septembra. Raspisujemo tender i on će teći u tri godine", rekao je gradonačelnik Trebinja Luka Petrović.

Površina objekta, na dva nivoa i sa tornjem, biće oko 1.700 metara kvadratnih, sa svim sadržajima. Do završetka izgradnje, Teritorijalna vatrogasna jedinica, koristiće neuslovnih četiristo metara kvadratnih, na sadašnjoj lokaciji.

Za turističke radnike poznavanje engleskog jezika je “must have”, ili, kako bi mi to žargonski preveli – “pod moranje”. Ipak, mnogi koji rade se gostima iz inostranstva, barem u Trebinju, muku muče dok se sporazumiju.

To su nam rekli i turisti s kojima smo razgovarali. Često im u restoranima, ili prodavnicama, u pomoć priskaču Trebinjci koji se tu slučajno zateknu.

Osmijeh vrlo često upali i na pijaci koja je postala jedna od tursitičkih atrakcija. U borbi protiv jezičkih barijera ovdje je ključna snalažljivost.

“Kako se sporazumijevamo, pa da vam kažem pokažemo mi malo prstom pokažu oni i malo po malo ali se sporazumijemo, kaže Jelena Jokišić, prodavač.

Porodična medicina Doma zdravlja u Trebinju obilježava deset godina rada.Јubilej je obilježen skromno, a akcenat je stavljen na dječiju svijest o značaju ljudskog zdravlja.

Tim povodom, učenicima četvrtog razreda OŠ "Јovan Јovanović Zmaj" održano je predavanje o zdravlju i njegovom očuvanju. Osim toga, bila je ovo i prilika za ocjenu dosadašnjeg rada najveće službe Doma zdravlja.

Specijalisti porodične medicine trebinjskog Doma zdravlja predavanje su posvitili zanimljivim temama prilagođenim dječijem uzrastu. Vrlo brzo se kroz dijalog došlo do odgovora kako očuvati zdravlje, kako se hraniti, koliko je bitna fizička aktivnsot i lična higijena.

Sorta Žilavka je zbog značaja i privrednotehnoloških karakteristika bila predmet istraživanja većeg broja istraživača koji su isptivali njene karakteristike pri gajenju na prostoru Bosne i Hercegovine.

Predmet istraživanja najčešće se ampelografske i proizvodno-tehnološke karakteristike, kao i primjena određenih ampelotehničkih zahvata u tehnologiji uzgoja. Ispitivane ampelografske karakteristike reproduktivnih organa sorte Žilavka, ukazuje na izraženu genotipsku specifičnost koja je pod značajnim uticajem ekoloških uslova. Tih ekoloških uslova koji su najidealnii na teritoriji Hercegovine.

Trs žilavke raste uspravno, bujno. Iz njega u proljeće i tokom vegetacije izbijaju brojne mladice kratkih internodija sa glatkom rebrastom korom smeđežute boje, koja se na nodijima prelijeva u spektar smeđe do ljubičaste boje. Listovi na mladicama su srednje veliki do veliki, simetrično građeni, obično petodijelni s peteljkinim sinusom u obliku slova V, otvorenim ili potpuno preklopljenim.

Grozdovi žilavke srednje su veliki, piramidalnog ili cilindričnog oblika. Često se mogu naći rastresiti, ali i vrlo zbijeni grozdovi Žilavke u vinogradima, a u spektru boja od zeleno-žutih do žuto-jantarnih nijansi. U vrijeme berbe sadržaj šećera može dostići i do 25%, a ukupne kiseline se kreću u rasponu od 5 do 7 g/l. Dugo je vladalo mišljenje da je žilavka vino koje nema neki afinitet prema drvetu.

Testiranja u različitim izvedbama i sa različitim hrastom, te različitim metodama (sur lie, fermentacija u drvetu, mikro-oksidacija u drvetu), utvrdila su da se u skladu sa njenim karakterom najbolje slaže sa slavonskim hrastom. Žilavka je jako vino sa 12 – 14% alkohola te se za svježu žilavku preporučuje temperatura serviranja od 10 – 12 stepeni. To je jedno pravo mediteransko vino, zlatno-žute boje, lijepe kompleksne cvjetno-voćne arome u primarnom smislu kada odleži i kada se razvije buke lijepih mednih tonova.

Žilavka – divna kristalno čista, zelenkasto žuta boja, specifična aroma, skladan odnos alkohola i kiselina, bogat ekstrakt, izdvajaju Žilavku iznad drugih vina.

Princeza hercegovačkih vina. Ušuškana u svom kamenitom tlu koje kao da je prilagodila sebi. S obzirom da je ovo zemlja koja ima ‘vino’ u imenu, ne može se napustiti Hercegovina bez probanja njenog lokalnog vina, zar ne? Glavna autohtona sorta vina proizvedena u Hercegovini je Žilavka,voćno bijelo vino snažno po temperamentu, ona jeste “smjeh i pjesma”, ali isto tako i sjeta i tuga.

Njena zlatnozelenkasta boja mješavina je jantara i dijamanta. Ona je tekuće zlato zemlje. Muški princip, snaga, plahost, mač i jatagan. Ona govori jasno, bez primisli i skrovite namjere: njezin jezik je vrisak pjesme i krik plača. Žilavka je ljubavna pjesma. Snaga iznikla na kamenu, u žilama i damarima zemlje…” Žilavka…

Tu, gdje čovjek kamenu krade zemlju, gdje ljeti ispucana zemlja vapi za vodom, sve je nekako posebno i ekstremno, i priroda i ljudi i vino. A opet ona je tu… Žilavka hercegovačko autohtono vino koje će razmaziti Vaše nepce…

Predlažemo vam jedan provjereni recept za pripremu kiselih paprika. Riječ je crvenim paprikama koje se kombinuju sa peršunom i bijelim lukom, a uz pečeno meso i domaći sir im niko ne može odoliti.

Potrebni sastojci:

10 kg crvene paprike- roge

1 litra sirćeta

300 g sećera

200 g soli

1 konzervans (5 g)

1 vezica svježeg peršunovog lista (oko 50 g)

2 glavice bijelog luka

Priprema:

* Paprike oprati, osušiti pa ispeći. Pečene stavljati u posudu sa poklopcem ili u vrećice (tako ce se dobro napariti i lakše će se guliti).

* Šećer i so dobro izmiješati sa sirćetom (sirće u razmjeri 1 naprema sedam sa vodom) da se rastopi, tome dodati konzervans. U tu tečnost staviti oguljenu papriku, tako treba    odstojati 24 sata.

* Sutradan u tegle slagati red paprike i svaki posuti sa sjeckanim bijelim lukom i sjeckanim peršunom.

* U svaku teglu staviti po jedan pritiskivač za zimnicu i dopuniti sa tečnošću u kojoj je paprika odstojala, toliko da prekrije paprike.

Uživanje u grožđu datira još od drevnih naroda, koji su ga koristili kao eliksir mladosti.

Pretpostavlja se da je prvo grožđe raslo oko obala Crnog mora šireći se ka jugu, još prije 8.000 godina. Vjeruje se da su prva vina nastajala nekontrolisano na visokim temperaturama, gdje je brzo dolazilo do vrenja soka grožđa. Takva vina bila su prava dionizijska poslastica  gusta, sirupasta i slatka. Najčešće su razređivana vodom i miješana sa začinskim biljem, medom i sirom. Sve do sredine 19. vijeka svaki iscijeđen sok od grožđa odmah je pretvaran u vino. Tek otkrićem pasterizacije uspjeli su da dobiju nefermentisani sok kao posebno piće. Iako postoje brojne sorte, većina uživalaca zna za bijelo i crno grožđe.

CRNO

Crno grožđe treba da bude što tamnije, gotovo crno, a kada se grozd protrese zrna ne smijeju da ispadaju. Kožica crnog grožđa veoma je vrijedna jer obiluje fenolnim materijama koje mu daju boju i ukus, a ljudima zdravlje. Sadrži antioksidanse koji uništavaju štetne supstance, kao i slobodne radikale koji mogu da izazovu tumor. Čuvaju i prohodnost arterija smanjujući tako rizik za bolesti srca. Smanjuju i zgrušavanje krvi i snižavaju loš holesterol. Crno grožđe trebalo bi jesti što češće i zbog kalijuma, mangana, vitamina C, B1 i B6, ali i zbog obilja biljnih vlakana, kalcijuma i gvožđa. Istraživanja su pokazala da crno grožđe povećava nivo melatonina, hormona neophodnog za dobar san.

BIJELO

Bijelo grožđe je u mnogo čemu slično crnom. Ima približno istu energetsku vrijednost, što znači oko 20 odsto šećera, ali je u odnosu na crno grožđe siromašno fenolima. Takođe, nije pretjerano bogato ni kalijumom i kalcijumom. Suvo grožđe je zbog svoje slatkoće i ljepljivosti dugo izbjegavano, jer se smatralo da dovodi do propadanja zuba. Novija istraživanja su dokazala suprotno. Supstance iz suvog grožđa suzbijaju rast bakterija odgovornih za nastanak karijesa i bolesti desni, jer obiluju fruktozom i glukozom, a ne saharozom, glavnim krivcem za oboljenja usne duplje.

Ajvar, "balkanski kavijar", svojevrsni namaz od crvenih i ljutih paprika, na tom području ima kultni status.Bez obzira maže li se ajvarom hljeb, ili poslužuje uz sir ili uz mesna jela, ajvar je sastavni deo svake zimnice. 

"Mi žene razmenjujemo recepte, ali svaka misli da je njen nabolji", kaže Vesna Arifović na beogradskoj pijaci Zeleni Venac, gde svakog dana prodaje paprike. 

Ajvar se priprema na jesen, a prethodno se paprike ispeku, ogule, ocede i samelju, a u smesu se na kraju dodaje suncokretovo ulje. Sve mu to daje prepoznatljivu boju. 

Ukusi se razlikuju širom bivše Jugoslavije. Makedonci u ajvar dodaju patlidžane, Bosanci luk, a Srbi so, šećer... 

Tu i počinju rasprave čiji je ajvar jedinstveniji i bolji. 

"Postoje dve vrste ljudi, oni koji su probali ajvar i oni koji nikada nisu bili u Srbiji", objavila je nedavno srpska turistička zajednica. Onde je Leskovac, u središtu zemlje, ujedno i središte proizvodnje ajvara. 

"Naš ajvar je najbolji", odgovara Ivo Lukenda i sela Ljetovika, opština Kiseljak, u srednjoj Bosni. On ne može da zamisli ajvar bez luka. 

Makedonci, samoproglašeni najbolji kuvari na Balkanu, za to ne žele ni da čuju kada u svoj ajvar dodaju patlidžane. 

Za sve to mnogo ne mare u hrvatskoj Podravci, jednom od glavnih proizvođača ajvara za široku upotrebu. 

A svi su se oni zajednički uvredili kad je jedna slovenačka kompanija 90-ih godina pokušala da zaštiti ajvar kao svoj proizvod. 

"Istinu govoreći, sva ta frka oko ajvara počela je s pojavom 'brendiranja' hrane u bivšoj Jugoslaviji", kaže Tamara Ognjević, stručnjak za gastronomsko nasleđe iz Beograda. 

"Ono što je nekada bila namirnica svakog domaćinstva postalo je interesantno prehrambenoj industriji i svi - Makedonci, Bugari, Srbi, čak i Slovenci - u jednom su trenutku počeli tvrditi da je to njihovo", dodaje Ognjević. 

Ona kaže da je ajvar na Balkan verojatno došao s turskim osvajanjima. Prva poznata upotreba bila je u jednom restoranu u Beogradu u 19. veku čiji su vlasnici bili Makedonci, rekla je. 

Reč ajvar verojatno je derivat turske reči hajvar, za kavijar. Nazivom se htelo reći da se radi o otprilike jednako ekskluzivnom proizvodu s obzirom na složen proces proizvodnje i skupe namirnice, kao što je onda bilo suncokretovo ulje, objašnjava Ognjević. 
 

Kada se govori o luksuznim pićima, pivo nikome ne pada prvo na pamet. Međutim, pogledajte listu najskupljih piva na svijetu koja će vas sigurno iznenaditi. Iako se pivo smatra jeftinim i pristupačnim alkoholnim pićem, za ove flaše ćete morati da izdvojite veće količine novca.

Pošto se ova piva nalaze u flašama različitih veličina, predstavićemo vam cijenu za 500 ml, pa ćete tako tačno znati koliko je novca potrebno da bi se uživalo u ovom piću.

1. Arctic Ale By The Allsopp – $503.300

Titula za najskuplje pivo na svijetu ide ovom piću koje je staro 140 godina. Pripadalo je arktičkoj ekspediciji koju je 1875. godine vodio Džordž Nares. Samo nekoliko flaša ovog piva je pronađeno.

2. Nail Brewing’s Antarctic Nail Ale – $1.815

Stvaranje ovog piva je možda i najfascinantnije, jer se za fermentaciju uzima led sa Antarktika koji se topi u Tasmaniji i onda se šalje u Austriju gdje učestvuje u procesu fermentacije. Napravljeno je samo 30 flaša, a većina je rasprodata na mnogobrojnim aukcijama.

3. Cantillon Loerik 1998 – $1.722

Ovo je jedno od najskupljih piva na planeti iz razloga što je za njegovo kreiranje potreban poseban proces fermentisanja koji se odvija dug vremenski period. Flaša od 0.75 litara je prodata na aukciji po cijeni od $2.584, što znači da cijena za 500 ml iznosi $1.722.

4. Brewdog’s The End of History – $1.159

Brewdog kompanija se ponovo nalazi na ovoj listi i to iz istog razloga. U trci za najsnažnijim pivom je rođeno i The End of History pivo koje je sadržalo 55% alkohola u svom sastavu. Napravljeno je samo 12 flaša, što je dovelo do ovoliko visoke cijene.

5. De Cam & 3 Fonteinen Millennium Geuze 1998 – $616

Ovo pivo je prvi put napravljeno 1998. godine i rezultat je saradnje kompanija De Cam i 3 Fonteinen. Samo 8000 flaša je proizvedeno i ove flaše još uvjek možete naći po podrumima širom svijeta.

6. Carlsberg’s Jacobsen Vintage – $533

Poznati danski proizvođač piva je odlučio da potrošače potraži i u viskom društvu, pa je kreirao luksuzno pivo koje ćete morati dobro da platite. Ovo pivo je prvi put napravljeno 2008. godine, a dobija se tako što stoji pola godine u burićima od francuskog i švedskog hrasta. Ovo pivo možete popiti samo ako vas put nanese u Dansku.

Vrijeme praznika, je vrijeme kada mnogi od nas pretjeraju. Neki pretjeruju s hranom, nabace čak nekoliko kilograma više za vrijeme praznika, jer ne mogu da odole ukusnim poslasticama, dok drugi pak pretjeraju s alkoholom, i često se moraju nositi s mamurlukom u praznično jutro.

Najčešći simptomi mamurluka su mučnina, glavobolja, dehidracija, umor i osjetljivost na svjetlost i zvuk.

Tijelu je potrebno nekoliko sati da razgradi alkohol. Ako je ikako moguće, proces razgradnje je najbolje prespavati.

Dehidracija je glavni uzrok mamurluka pa moramo da unesemo mnogo tečnosti. Nakon buđenja, bez obzira kako se osjećamo obavezno trebamo popiti veliku čašu mlake vode, jer hladna voda bi mogla biti nezgodna za želudac. Izgubljena tekućina i elektroliti se mogu nadoknaditi i energetskim pićima ili kokosovom vodom.  Kafa i drugi kofeinski napitci nisu najbolji izbor na mamurnim jutrima, jer oni oduzimaju dodatnu tekućinu iz organizma. Ako vam ipak treba kofeina onda ograničite količinu kafe ili čaja na jednu šoljicu.

Prirodna i zdrava hrana u Bosni i Hercegovini bi do kraja godine trebala da dobije svoj službeni pečat.

Logo bez GMO garantovaće sigurno i prirodno porijeklo proizvoda. Iz Agencije za bezbjednost hrane BiH kažu, riječ je o neobaveznoj ali važnoj incijativi.

“Prije svega, potrošačima, da oni mogu prepoznati i da budu sigurni da u svim fazama proizvodnje , ti proizvodi nisu imali dodira, niti životinje  od koje su ti proizvodi, nisu hranjeni i imali dodira sa genetski modifikovanim organizmima”, rekao je Dragan Brenjo  iz Agencija za bezbjednost hrane BiH.

U BiH se svake godine uvozi modifikovana soja koja služi za stočnu ishranu. Na taj način, građani i koji izbjegavaju genetski modifikovanu hranu, ipak je unose u sebe životinjskim proizvodima.