U sportskoj dvorani "Miloš Mrdić" u Trebinju u toku su radovi na rekonstrukciji enterijera, pomoćnih objekata i teretane, kako bi se sportistima i rekreativcima ponudili novi sadržaji, a prihodi ove ustanove povećali.

Ovi radovi tek su početak neophodnih rekonstrukcija, za koje će biti potrebna značajna novčana sredstva. Uređenjem pomoćnih prostorija i uvođenjem novih sadržaja sportisti će imati bolje uslove za pripreme i takmičenja. Nova uprava planira da na ovaj način poveća prihode. Ove godine ostaju bez granta HET-a od 250. 000 maraka, koji su ranije uplaćivani "Trebinje sportu" za održavanje bazena i plivališta, a sada preusmjereni na novoosnovanu ustanovu "Bazeni Trebinje".

"Nama je budžet za investicije tek 15 000 maraka, ali građani, energetski sektor i gradska uprava prepoznaju značaj i ulažu u ovo što radimo", rekao je v. d. direktora ЈU "Trebinje sport" Milan Јanković.

Uprkos složenim uslovima na svjetskom tržištu, trebinjska Svislajon Industrija alata prošlu godinu završila je pozitivnim rezultatom. Ovogodišnji plan je ambiciozniji za trideset odsto, a lista zemalja-kupaca alata proširena.

Obimu od 95 odsto izvoza u desetine zemalja, alatničari su dodali partnere iz Argentine, Kube, Kostarike i Irana. Ipak, zbog globalnog tržišta, osjećaju gorak okus zarade u metalskoj industriji."Svi problemi u svijetu, i kriza koja još nije prošla, nisu nam dozvolili ispunjenje plana od 100 odsto", istakla je Branka Ratković, direktorka Svislion Industrija alata Trebinje.

Ono što je pozitivno jeste stabilna prodaja i zapošljavanje mladih kadrova. Njih tridesetak, u prošloj godini, našlo je zaposlenje na proizvodnim linijama reznog alata. Posla, kažu, ima dovoljno.
 

Svake godine sve nas je manje, rađa se sve manje djece, a prirodni priraštaj stanovništa u Republici Srpskoj posljednjih 15 godina je negativan.

Posebno zabrinjavjauća demografska slika je u Hercegovini. Godinama je broj umrlih veći od broja rođenih, a negativni trend se nastavlja.

Situaciju dodatno pogoršavaju stalne migracije stanovništva i sve više onih koji odlaze za poslom, boljim životom ili se nakon studija ne vraćaju.

Crveni alarm koji upozorava da Hercegovine polako nestaje odavno je upaljen, upozoravaju demografi. Samo u januaru ove godine u Trebinju su u knjigu umrlih upisane 63 osobe, dok je broj rođenih beba drastično manji.

Ništa bolja situacija nije ni u drugim hercegovačkim opštinama, što potvrđuju podaci sa posljednjeg popisa, po kome u ovom dijelu Republike Srpske živi tek nešto više od 60 000 ljudi.

Ekstremni minusi u Hercegovini, i do 20 stepeni ispod nule, nisu pogodovali pčelarima. Iskusniji tvrde da može doći do gubitaka.

Prošla godina je, kažu pčelari, bila jedna od najlošijih u posljednjih dvadesetak godina, ne samo što se tiče medobranja, već i samog načina kako su se pčele hranile i razvijale u toku godine.

Kod onih pčelara koji su manje pažnje posvetili svojim društvima, pčele su u rekordno hladnu zimu ušle oslabljene.

"Ona društva koja su ušla sa malom količinom hrane i iscrpljeniim pčelinjim jedinkama od varoe one su sigurno osuđene da krajem zime dožive stradanje", tvrdi pčelar, Obrad Ninković.

Đorđe Gudelj, pčelar iz naselja Dolovi navodi da je godina teška za pčelare i kaže da ljudi koji nisu išli iz umnine u planinu, sigurno su ušli sa pčelama veoma slabijih društava jer kod ljih u ljetnom periodu nema polenovovg praha.

Prvi pregledi pčelinjih društava, kažu pčelari, počinju već u ovom mjesecu, kada se može utvrditi da li je pčelinja zajednica uopšte živa.

Učenicima Srednjoškolskog centra "Golub Kureš" iz Bileće, koji se školuju za zanimanja bravar i varilac, biće omogućena praktična nastava .

Do sada su đaci imali samo praktičnu nastavu u školskim radionicama, a ovaj vid prakse biće višestruko korisan.

Projekat se sprovodi u saradnji sa Agencijom za mala i srednja preduzeća i firmom "Monting energetika" iz Trebinja.

Nakon višedecinijske pauze, đaci će ponovo imati praktičnu nastavu na radnom mjestu i moći će da nauče kako se rukuje mašinama, alatima i materijalima.

Ranije se ovaj dio nastave izvodio u Kovnici, ali prestankom rada te fabrike, đaci su praksu imali samo u školskim, oskudno opremljenim radionicama. 

Poslije januarskih ekstremnih minusa i gušenja u prekomjernom pepelu i prašini iz Termoelektrane, stanovnici Gacka, od prošle sedmice, lakše dišu.

Niske temperature, koje su dostizale i do minus 28 stepeni, izazvale su otkazivanje rada filtera, pucanje i blokadu dijelova sistema za odvajanje i transport pepela i šljake.

Nema podataka koliko su dozvoljene vrijednosti emisije pepela i prašine bile premašene.

Ekstremni minusi, otkazivanje opreme, potrebe elektro-energetskog sistema za strujom i korišćenje lošijeg uglja, kumovali su prekomjernom pepelu u atmosferi.

Šest testnih kamera, koje su postavljene radi bezbjednosti građana i imovine Trebinja, deinstalirane su.

Nakon četiri mjeseca probnog rada odlučeno je da se sistem video nadzora ukine. Razlog za to, tvrde u upravi, je niz neregularnosti, koje je počinila prethodna administracija, prilikom probnog postavljanja sistema.

Glavne gradske saobraćajnice, značajni objekti u gradu više nisu pod video nadzorom. Umjesto postavljanja najavljenih 40 kamera, odlučeno je da se deinstalira i probnih šest, koje su bile postavljene u septembru.

"U decembru došlo do probijanja određenih rokova za dijeljenje potrebnih dozvola izrade projektne dokumentacije od strane firme 'SD Sistem'", kaže načelnik Odjeljenja za inpekcijske i komunalne poslove grada Trebinja, Bojan Čvoro.

Sedmica je za mnoge srećan broj, onu na Lotou priželjkujemo svi.

Bez broja sedam nema nijedne bajke, legende, priče, sedam je i rimskih brojeva. A kako to izgleda život u znaku ovog broja?!

To zna Јovanka Šarenac iz Bileće, djevojka kojoj je svaki dan, na različite načine, obilježen brojem sedam

"Rođena sam sedmog u mejsecu, sedam slova imena i prezimena, upisala fakultet 17. 7. 2007. i prosjek mi je 7, 77. Pitali su me profesori jesam li namještala. Možda kad budem mijenjala prezime bude presudno da buduće bude sa sedam slova", kaže Јovanka.

Na tri državna i jednom privatnom fakultetu u Trebinju, trenutno se obrazuje 603 studenata. Među njima je veliki broj mladih Trebinjaca, koji su zbog smanjenja troškova studiranja odlučili da ostanu u svome gradu, ali i studenata iz drugih dijelova RS i regiona. Za studentski život u Trebinju, kažu, da je kao i u svakom drugom gradu – pun doživljaja i izazova, ali i svakodnevnih problema, koji prate ovu populaciju. Pronalazak stana i izdvajanje novca za kiriju, kažu studenti, najteže im pada.

Radoje Nikolić iz Trebinja o tome nije morao da brine. Kako bi troškovi studiranja bili što manji, nakon završene srednje škole, fakultet je upisao u svome gradu.

– Ovdje imam sve potrebne uslove. Dobar je fakultet, dobar su uslovi za naučno-istraživački rad i ovaj fakultet nam omogućuje da se upoznamo sa radom nekih javnih preduzeća, hidroelektrana, termoelektra. Onda, takođe, odlična je saradnja sa drugim fakultetima, organizovani su mnogi susreti sa kao mašinijade, univerzijade i slično – kaže Nikolić.

Trebinje nudi mogućnost studiranja na tri državna fakulteta i to na Akademiji likovnih umjetnosti i Fakultetu za proizvodnju i menadžment (FPM), koji pripadaju Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, dok je Visoka škola za turizam i hotelijerstvo jedina samostalna javna visokoškolska ustanova u Trebinju.

Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS, na ova tri fakulteta studira ukupno 440 studenata, a njih 163 studenti su Ekonomskog fakulteta Univerziteta za proizvodnju i menadžment iz Banjaluke, koji je jedini privatni fakultet u Trebinju.

Za studiranje u Trebinju opredijelio se i Gačanin Vukašin Krtolica, a odabrao je FPM.

– Odlučio sam se za ovaj fakultet zato što pruža mogućnost zaposlenja. Zatim, profesori su nam dobri, Trebinje je lijep grad, asistenti su nam dobi, izlaze u susret kad god treba. Dok sam išao na predavanja bio sam smješten ovdje u studentskom domu. Te godine su protekle brzo, malo izlasci, malo učenje. Najmanje je bilo učenja, ali eto, nismo još stigli do kraja, ali ćemo završiti to – ističe Krtolica.

Dodaje da su se uslovi studiranja u Trebinju poboljšali u odnosu na period kada je tek upisao fakultet.  Ipak, kaže da u krugu fakulteta i studenstkog doma nedostaju neki sadržaji namijenjeni studentima. Nemaju, ističe, nijedan  bife sa studentskim cijenama, niti pekaru, pa da bi otišli po užinu na pauzi između predavanja, od fakulteta moraju da se udalje skoro kilometar.

Iako o ovom problemu nisu željeli da govore pred kamerama, studenti kažu da im pronalazak stana najteže pada. Pored toga što ih je gotovo nemoguće pronaći preko oglasa, ni cijene, kažu, nisu niske. Za jednosoban namješten stan bez uračunatih režija, treba izdvojiti između 200 i 300 KM. Nešto drugačija situacija je za one studente koji imaju pravo na smještaj u domu. Trebinjski Studentski centar raspolaže sa 80 kreveta i 23 sobe.

– Cijena smještaja i hrane u Studentskom centru na mjesečnom nivou iznosi 95 KM. Studenti na raspolaganju imaju dvije čitaonice i dva računarska centra. Ispred centra nalaze se i tereni za mali fudbal, košarku i odbojku. Studentski centar ne posjeduje vlastitu menzu, pa se studenti hrane u menzi Đačkoga doma. Jelovnik zajednički formiraju uprava Studentskog centra, uprava Đačkog doma i predstavnici studenata – objašnjava Vladimir Dabić, v.d. direktora Studentskog centra u Trebinju.

U prostorijama Informativno-tehničkog centra Trebinje, Radio-televizije Republike Srpske održana je audicija za soliste 24.Đurđevdanskog festivala dječije pjesme Banjaluka 2017. Na audiciji je učestvovalo 18 mališana iz Hercegovine.

Redakcija Informativno-tehničkog centra Trebinje bila je u znaku pjesme, dječije graje i smijeha. Sve je danas bilo podređeno učesnicima i Đurđevdanskom festivalu.

Mališani koji su učestvovali na audiciji znaju, kažu, da ne mogu svi ići dalje, ali su zadovoljni iskustvom i druženjem koje im je na ovaj način bilo omogućeno.

Ivana Miljanović, jedna od učesnica audicije rekla da joj se tamo sve dopalo i da joj je važno da bude učesnik. Njen drugar Viktor Joksimović ističe da mnogo voli muziku i obožava da pjeva, pa je zbog toga htio da se oproba na audiciji.

Audiciji u Trebinju prisustvovala je Marija Valentić iz Trebinja, koja je prije sedam godina bila u polufinalu Đurđevdanskog festivala. Marija je učenica Srednje medicinske i Srednje muzičke škole u Trebinju.

Ona je rekla da gledajući danas drugare koji se prijavljuju na audiciji podsjeća se na vrijeme od prije sedam godina kada je ona bila na istom mjestu. Marija kaže da joj je to bilo sjajno iskustvo koje pamti i dan-danas.

Do Zavale ,sela koje je mnogo poznatije po manastiru nego po bilo čemu drugom, lakše je doći nego se vratiti.Razlog sigurno leži u osjećaju da boravak sa monasima u manastiru biva toliko blagougodan da vam se i ne vraća u urbanu sredinu.

Upotreba dronova, bespilotnih letjelica na daljinsko upravljanje, u BiH nije zakonski regulisana. Dostupni su svima, a upotrebljavaju se, u većini slučajeva, bez dozvole i obuke za upravljanje.

Zuje i snimaju svuda oko nas - masovne skupove, proslave, marketinške i promotivne spotove, ali i akcije spasavanja, nepristupačne i opasne terene; koriste se u medijima i naučnim istraživanjima. Kako stižu na bh. tržište, ko ih, pod kojim uslovima i za koje potrebe koristi – nije regulisano. U toj, pomalo haotičnoj situaciji najviše gube obučeni operateri sistemima na daljinsko upravljanje, dugogodišnji modelari i poznavaoci bespilotnih letjelica.

Živko Drapić, iz Aerokluba Trebinje, kaže da svako ko ima novca može da naruči i sastavi dron.

- I onda kaže: Јa sam pilot, ja letim. Tu nastaje veliki problem, jer ne poznaju osnovne elemente letenja. Ova letjelica ima kontrolor i žiroskop i čini se jednostavna za upotrebu, ali nije tako - navodi Drapić.

Nelojalna, nestručna konkurencija, ističe Drapić, ostavlja bojazan kod javnosti i otklon od ove moderne tehnologije koja nudi velike mogućnosti upotrebe i zarade. Građani, ne bez razloga, strahuju za svoju bezbjednost i privatnost.

Da je neophodno zakonski regulisati ovu oblast, potvrđuje i to što danas u BiH svako može imati bespilotnu letjelicu i koristiti dronove bez ikakave obuke, pa nije rijetkost da on padne u naselje ili da uleti u neku prostoriju ili kuću.

Јednako važan razlog za zakonsku regulativu je opravdana bojazan zbog zloupotrebe dronova za špijunažu i terorizam. Dovoljno upozorenje bilo je "ulijetanje" zastave tzv. velike Albanije tokom fudbalske utakmice na beogradskoj Marakani. U BiH ovu oblast donekle definišu dva akta, a prvi koraci na izradi Pravilnika o upotrebi bespilotnih letjelica, tvrde u Direkciji za civilno vazduhoplovstvo, su već učinjeni.

 Šesnaest malih hidroelektrana, od dvadeset i četiri izgrađene u Republici Srpskoj, ostvaruje pravo na podsticanje energije iz obnovljivih izvora.

Od novembra, na toj listi stabilizovala se Mala hidroelektrana „Do“ na rijeci Bregavi, u opštini Berkovići.

Priključenju na 35-kilovoltnu distributivnu mrežu, prethodili su testiranje opreme i probna proizvodnja. Instalisana snaga je dva megavata, ali zbog nedovoljno vode u Bregavi, trenutno radi smanjenim kapacitetom.

„Dosadašnja proizvodnja je tri gigavatčasa struje. Nismo imali planiranu proizvodnju zbog sušnog perioda. Sve zavisi od daljih vremenskih uslova“, rekao je rukovodilac MHE „Do“, Slobodan Radovanović.

Zbog vodnih oscilacija, godišnje može da radi 8-9 mjeseci. Za isporučeni kilovatčas ostvaruje cijenu od 13,2 pfeninga.

Osim stimulisane cijene, ova i slične elektrane u domaćem sistemu, ostvaruje i druge benefite, prema zakonu koji reguliše ovu oblast.

„Zagarantovan je otkup za 15 godina, zagarantovana cijena u vrijeme ugovora i zagarantovan je plasman i dispečing električne energije u elektroenergetski sistem“, kaže direkor direkcije za distribuciju Elektroprivrede Srpske, Dalibor Muratović.

Gradska administracija Trebinja, ove godine izdvojiće 32.000 maraka manje iz budžeta za subvencionisanje karata u gradskom prevozu.

Međutim, usaglašavanjem novog voznog reda i spajanjem linija, dobilo se više termina polazaka, sa manjim brojem vozila, a cijene karata biće niže. Na inicijativu Grada, neke linije su produžene ili su otvorene nove, za udaljena naselja.

Osnovni cilj konkursa za subvencionisanje gradskog prevoza bio je da se postigne racionalizacija troškova i putničkih linija. Za razliku od prethodnih, ove godine, subvencije su dobila dva prevoznika, za dva LOT-a. 

"Budžetska sredstva su 200.000 maraka, s tim što u to ulazi i 12.000 za subvencionisanje međugradske linije Trebinje -Ljubinje, a za gradski prevoz u Trebinju je 188.000", izjavio je Radenko Drašković, načelnik odjeljenja za privredu.

Ugovor sa prevoznicima, iako nije potpisan, usaglašen je ovih dana i već funkcioniše.

Hercegovina živi na kamenu, i od kamena. Zato i ne čudi što ima najbolje klesare, vajare, mozaičare. Ipak, malobrojni čuvaju tradiciju. Јedan od njih je Trebinjac, Risto Misita, čiji mozaici krase crkve i manastire.

Risto od gena i božijeg dara, nije mogao pobjeći i zato ne čudi što je već sa šest godina počeo da slaže prve kamenčiće, da pravi i sklapa različite oblike i predmete. Od djeda je naslijedio ime i sklonost za rad sa kamenom. Spretnost u rukama, osjećaj i umijeće da se od hiljada milimetarskih kamenčića sklopi slika su, ističe, božiji dar.

“Da stvarno živiš i voliš to štto radiš da je jače pod mene, stvarno je jače od mene, samo krene, kad se radi mozaik prvo se odrede boje i poredaju, ja ne, ja i prije toga već vidim mozaik, i prije nego što sam odredio materijal i ruka sama krene”, kaže Misita.

Sigurno će se većina složiti da je hladno pivo pravi izbor za vrele ljetne dane. Da su Herecgovci poznati kao snalažljivi i domišljati ljudi, pokazuje i Vaso Krstović iz Trebinja.

“Grijanje na pivo” tako bi se mogao opisati njegov solarni panel od limenki, zahvaljujuci kome ne strahuje od zime, ali ni računa za struju.

168 limenki piva, drveni sanduk, staklo, prakticni savjeti sa interneta, bili su dovoljni za solarni panel, ali i da ta Vasina majstorija izazove veliko interesovanje Trebinjaca. I tako je već pet godina, otkad “neobična sprava” stoji na sunčanoj strani kuce. Prethodno je godinu dana, Vaso skupljao i sređivao limenke koje moraju biti savrseno ciste.

“Evo sunca nema, a on izbacuje temperatutru gore 40 stepeni a sunca skoro da i nema ako to nije usteda ne znam šta je. Ovo jeste dopuna grijanju, ali sigurni imama 25-30 posto uštede”, rekao je Vaso Krstović.

Porodična medicina Doma zdravlja u Trebinju obilježava deset godina rada.Јubilej je obilježen skromno, a akcenat je stavljen na dječiju svijest o značaju ljudskog zdravlja.

Tim povodom, učenicima četvrtog razreda OŠ "Јovan Јovanović Zmaj" održano je predavanje o zdravlju i njegovom očuvanju. Osim toga, bila je ovo i prilika za ocjenu dosadašnjeg rada najveće službe Doma zdravlja.

Specijalisti porodične medicine trebinjskog Doma zdravlja predavanje su posvitili zanimljivim temama prilagođenim dječijem uzrastu. Vrlo brzo se kroz dijalog došlo do odgovora kako očuvati zdravlje, kako se hraniti, koliko je bitna fizička aktivnsot i lična higijena.

Za turističke radnike poznavanje engleskog jezika je “must have”, ili, kako bi mi to žargonski preveli – “pod moranje”. Ipak, mnogi koji rade se gostima iz inostranstva, barem u Trebinju, muku muče dok se sporazumiju.

To su nam rekli i turisti s kojima smo razgovarali. Često im u restoranima, ili prodavnicama, u pomoć priskaču Trebinjci koji se tu slučajno zateknu.

Osmijeh vrlo često upali i na pijaci koja je postala jedna od tursitičkih atrakcija. U borbi protiv jezičkih barijera ovdje je ključna snalažljivost.

“Kako se sporazumijevamo, pa da vam kažem pokažemo mi malo prstom pokažu oni i malo po malo ali se sporazumijemo, kaže Jelena Jokišić, prodavač.

Grad Trebinje konačno bi, u ovoj godini, trebalo da dobije savremen objekat Vatrogasnog doma. Izgradnja mora biti ubrzana, jer na sadašnjoj lokaciji Vatrogasne jedinice, u centru grada, na jesen treba da počne izgradnja Palate pravde.

Na objekat, koji bi pružio sve uslove za smještaj i obuku ljudstva, vozila i opremu, čeka se godinama. Grad je obezbijedio zemljište, projektnu i drugu dokumentaciju. Ukupna finansijska konstrukcija je oko 1,6 miliona, a finansiranje će trajati tri godine.

"Naš cilj je da izgradimo Vatrogasni dom i uselimo ga do prvog septembra. Raspisujemo tender i on će teći u tri godine", rekao je gradonačelnik Trebinja Luka Petrović.

Površina objekta, na dva nivoa i sa tornjem, biće oko 1.700 metara kvadratnih, sa svim sadržajima. Do završetka izgradnje, Teritorijalna vatrogasna jedinica, koristiće neuslovnih četiristo metara kvadratnih, na sadašnjoj lokaciji.

Video snimak o bivšim uspješnim studentima Fakulteta za proizvodnju imenadžment, koji su znanja stečena na Fakultetu za proizvodnju i menadžment u Trebinju primijenili u svom poslovnom okruženju.