Prošle sedmice, započela je izgradnja zatvorenog bazena za plivanje u Trebinju. Na realizaciju objekta, koji će, sadržajima, zadovoljavati sve evropske plivačke norme, čeka se nekoliko decenija.

Radovima je obuhvaćeno oko 10.000 metara kvadratnih zemljišta, na kome je doskora bio pomoćni fudbalski teren.

Vlasništvo je preduzeće "Hidroelektrane na Trebišnjici".

"Diže se prvi sloj humusa, zemljani radovi će trajati mjesec dana. Radi se svaki dan, i subotom i nedjeljom. Svi radovi će biti ispoštovani u rokovima", rekao je Zoran Čučković, v.d. direktor ЈU "Bazeni", Trebinje.

Investitor projekta je preduzeće "Hidroelektrane na Trebišnjici". Čučković je potvrdio da je finansijska konstrukcija, od 9,2 miliona maraka, zatvorena.

Otkako je izgrađen 1974. godine, put Ljubinje-Stolac nikada nije ozbiljnije rekonstruisan. U kategoriji je magistralnog, mada, zbog dotrajalosti, ne bi mogao biti ni regionalni pravac. Zbog svojevrsne izlovanosti, Opština Ljubinje, nadležnim institucijama, podnijela je zahtjev za rekonstukciju tog pravca.

Svjesno ili ne, te 1974. godine izgrađen je kolovoza od pet metara, sa nagibima većim od deset procenata. Pred karakteristikama ovoga puta, a zbog socio-ekonomskih i strateških potreba, žmuri se decenijama.

– Strahovito je loša putna komunikacija, dva kamiona se ne mogu mimoići. Takođe, svjedoci smo da dosta prevoznika izbjegava ovaj put, idu preko Berkovića za Bileću, prema Crnoj Gori – navodi načelnik Ljubinja, Darko Krunić.

Od Ljubinja prema Stocu, nisu rijetke saobraćajne nezgode, nerijetko i sa tragičnim ishodom. Ovaj put samo je zvanično magistralni pravac. Zbog dotrajalosti i širine kolovozne trake, uskoro bi, novom kategorizacijom, mogao preći u niži rang, u regionalne pravce.

Prvi vrtić u Berkovićima izgrađen je tek 2010. godine, uprkos činjenici da je mnogo ranije postojala potreba za osnivanjem.

U vlastitim prostorijama boravi 19 mališana i 14 djece predškolskog uzrasta koji se pripremaju za polazak u prvi razred. Iako su Berkovići jedna od najmanjih opština u Istočnoj Hercegovini, u vrtiću se, iz godine u godinu, mogu pohvaliti sa većim brojem upisane djece.

Vrtić "Sveta novomučenica Milica-dete" u Berkovićima objekat je koji ispunjava sve standarde za boravak i odgoj djece. U ovoj ustanovi stručno osoblje radi sa mališanima, kroz kreativno učenje i igru. Radno vrijeme se prilagođava djeci i njihovim roditeljima, ali i smještajnim kapacitetima.

Zavod za zapošljavanje Republike Srpske raspisao je prvi javni poziv poslodavcima i nezaposlenim licima za korišćenje bespovratnih sredstava za zapošljavanje, u ovoj godini.

Interesovanje za program samozapošljavanja i zapošljavanja kod poslodavaca, u prošloj godini bilo je duplo veće, u odnosu na 2015.

Na području osam opština, koje pokriva trebinjska Filijala zavoda za zapošljavanje, kroz tristo pedeset programa, plasirano je više od dva miliona maraka, po svim projektima, a zaposlena su 442 lica. Zahtjevi za finansiranje zapošljavanja u ovoj godini, dostavljaju se biroima za zapošljavanje.

Cmiljana Galanos, nezaposlena inženjerka menadžmenta i nesvršeni postdiplomac, kroz samozaposlenje, registrovala je samostalnu preduzetničku djelatnost. To nije mogla učiniti novcem zarađenim u kućnoj radinosti. 

"Ne, nije nam bilo dovoljno, bila su nam potrebna sredstva da bi, pored tih, krenuli dalje, prešli na veći nivo. To nam je baš u pravom trenutku", govori Cmiljana.

Namjerava konkurisati i ove godine, da bi zaposlila još jednog radnika. Isto namjerava i Tomo Bokić, osnivač i direktor privatne agencije. Bespovratni novac za zapošljavanje, kaže, ima posebnu vrijednost za onoga ko tek pokreće djelatnost.

"Mislim aplicirati i ove godine. Sa radnikom ima mpotpisan ugovor na neodređeno vrijeme", rekao je Bokić.

Grad Trebinje, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede Republike Srpske, namjerava dati u zakup oko dvijestotine hektara obradivog zemljišta registrovanim poljoprivrednicima.

Na prvi, anketni poziv, stiglo je više desetina prijava, a zvaničan poziv, na osnovu uslova važećeg pravilnika, uslijediće polovinom godine.

U najveći dio od oko dvjesto hektara, predviđenih za zakup, u Gomiljanskom, Trebinjskom, Petrovom i Ljubomirskom polju, poljoprivredne mašine ne ulaze godinama. Zeleno svjetlo za zakup, u skladu sa Pravilnikom, stiglo je iz Ministarstva poljoprivrede.

Za zakup dva hektara, zainteresovana je i porodica Marić iz Gomiljana. Prioritet im je da obezbijede stočnu hranu za farmu muznih krava. Trenutno obrađuju i plaćaju zakup privatnih parcela.

Povodom Svjetskog dana pozorišta koji se obilježava 27. marta, igrana je predstava i u Trebinju. Riječ je o pozorišnom ostvarenju "Matičar" u izvođenju mladih glumaca sa Akademije umjetnosti u Banjaluci.

Predstva "Matičar" je tek oživjela, ovo je njeno šesto izvođenje, a rađena je prema tekstu Duška Premovića. Riječ je o diplomskom ostvarenju Milice Dimitrić. Radnja moderne komedije smještena je u čekaonici matične službe, gdje će se sudbine dva potpuno različita lika ukrstiti na zanimljiv i komičan način.

- Ženski lik je iz seoske sredine, muški iz gradske, to je sudar svjetova. Priča je u stvari ljubavna, ali ništa nije nemoguće, pokazalo se, ako čovjek vjeruje u dobro - kaže Milica Dimitrić, studentkinja Akademije umjetnosti u Banjaluci.

Ugostitelji u Trebinju za organizovanje muzičkog programa u svom objektu ili na otovrenom, moraju da plate komunalnu taksu Odjeljenju za stambeno-komunalne poslove.

U nadležnom odjeljenju ističu da se uredba, koja je postojala i ranije, tokom prethodnih godina slabo poštovana i da će nastojati da u ovu oblast uvedu više reda.

S druge strane, ugostitelji kažu da nije problem u iznosu naknada, već u tome da ona ne može biti ista za muziku “uživo” u objektima i za organizaciju velikih koncerata na otvorenom.

Ugostitelji koji organizuju svirke u kafiću, restoranu, moraće da plate 20 KM, dok će za muziku na otvorenom, izdvajati po 50 KM. Tvrde da nije problem u plaćanju i taksi, već što se isto tretira svirka u bašti nekog objekta i veliki koncerti na otvorenom.

– Trebalo bi da se napravi razlika između muzičkih događaja koji se naplaćuju – muzike uživo u lokalima i velikih koncerata. U prvom slučaju ugostitelj zarađuje od pića, a veliki koncert je zarada od muzike isključivo, to su gosti sa strane koji sviraju za veće ili velike cifre – kaže Marko Aleksić, ugostitelj.

Siniša Šušić iz Ljubinja kojeg se sigurno svi sjećaju je jedini čovjek u BiH koji nosi broj obuće 56, a za njega je prije skoro tri godine fabrika obuće „Bema“ izradila poseban par cipela.

Naša ekipa se raspitala kako i gdje se danas obuva Siniša i da li će ga naslijediti njegov četvorogodišnji sin, koji već nosi broj 33.

Siniša je otkrio kako i gdje se danas obuva, a prisjetio se i koliko je bio radostan kada je od „Beme“ dobio prvi elegantni par obuće veličine 56.

– Kad je došao Umičević, kao da je došao Deda Mraz. Donio je pun gepek cipela i dan danas sam mu zahvalan. Poslije toga mi je slao obuću te smo tako postali veliki prijatelji i dan danas smo u kontaktu – rekao je Siniša Šušić.

Prijateljstvo sa „Bemom“ i sa Marinkom Umičevićem, kaže Siniša, uveliko je riješilo problem pronalaska obuće za njegova velika stopala. Ipak, ovog Hercegovca sada more druge brige. U porodici će, siguran je, imati i nasljednika, jer i njegov četvorogodišnji sin Marko već nosi broj obuće, koji je davno premašio veličine koje nose njegovi vršnjaci.

– Imamo i nasljednika od četiri godine koji nosi broj 33, tako da će, „Bema“ morati, izgleda i za njega raditi. Za sada ide tako, noga mu raste, a do kad će, vidjećemo, valjda neće prestići oca – dodaje ovaj džin iz Ljubinja.

 Veliki broj bilećkih porodica, u nedostatku industrijskih radnih mjesta, zaradu pronalazi u eksploataciji i obradi kamenih ploča. Porodica Tabaković, obradu kamena podigla je na viši nivo, pa proizvode iz vlastitog pogona plasiraju kupcima u evropskim zemljama.

Začetnici porodičnog biznisa, zanat su ispekli radeći u Italiji, krajem devedesetih, a po povratku u rodni Torič, prije petnaestak godina, formirali su vlastitu malu fabriku i posao prepustili mlađim. Ulagali su zarađeni novac, a spisak kupaca vremenom su proširivali u Švajcarskoj, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i Luksemburgu.

„Nije ga teško izvesti, ide u blokovima. Višu vrijednost dobija, plaća se PDV 19%, 5 % carine“, govori Sava Tabaković, suvlasnik preduzeća „Tabaković“ d.o.o.

Tabakovići kažu i da je kupovinu savremenih mašina, dijelom, diktiralo tržište. Paletu su zaustavili na pet vrsta obrađenog kamena.

„Bilećki kamen poznat je na Balkanu, po kvalitetu, i teško ga je naći. Vadi se sa dubine od desetak metara“, dodaje Tabaković.

Za postavljanje infrastrukturnih podzemnih vodova i instalacija na području Trebinja ubuduće će biti plaćana posebna novčana naknada.

Odluku o uvođenju rente donijela je gradska skupština, a odnosi se na polaganje vodova na putnoj mreži, objektima i javnim površinama koji su u vlasništvu Grada.

Postavljanje vodvodne, kanalizacione mreže, elektro i instalacija za telefoniju, na površinama u vlasništvu Grada naplaćivaće se po dužnom metru voda- od 0, 80 do 1, 20 maraka. U gradksoj upravi ističu da nije cilj da se opterete subjekti koji posluju u ovim oblastima već da se prihoduje novac za održavanje javne i komunalne infrastrukture na području Grada.

- Na osnovu dužine kablova i prečnika određena je visina rente, ugovorima precizirano dužina mreže, gdje se nalazi i znaće se kolika je cijena na godišnjem nivou, za kanlizacionu i optičku i elektro mrežu, 1, 20 pfeninga, za vodovodnu 0,80 pazili smo da ne štetimo firme koje rade, a da gradski budžet ojačamo za prihod za održavanje javne i komunalne ifrastruktre na području Garda, istakao je Marko Rikalo, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje grada Trebinja.

Nesvakidašnja priča iz Trebinja. Radnik trebinjskog komunalnog preduzeća, Rajko Bovan pronašao je, u bačenom dušeku, veću sumu evra i vratio je vlasniku. Svima koji bi uradili drugačije, poručio je "pošteno radi i dobru se nadaj".

Sve se odigralo juče, kada je Rajka, usplahirenim glasom, telefonom pozvala nepoznata žena, i rekla mu da je bacila dušek s novcem. 

"Јa sam zavukao ruku kad koverta s parama. Puna para, bila je rupa, ja sam zavukao ruku puna koverta evrića", govori Rajko Bokan.

Rajko je izbrojao četerdeset novčanica od stotinu evra, a novčanice od pedeset evra, kojih je bilo više, nije brojao. Osim što radi u Komunalnom preduzeću, za porodicu zarađuje i prikupljanjem sirovina. 

Na području Trebinja veliko je interesovanje za javni poziv za korišćenje bespovratnih sredstava za zapošljavanje u ovoj godini. Poslodavce najviše interesuje program zapošljavanja pripravnika, dok će i ove godine veliki broj nezaposlenih šansu tražiti u subvencijama za samostalno pokretanje preduzetničke djelatnosti.

U ovoj godini, u Republici Srpskoj posao će dobiti 2.548 lica po nekom od šest programa zapošljavanja kod poslodavca, ili samozapošljavanja, za šta je obezbijeđeno oko 10.733.000 KM.

Poziv “Zajedno do posla” za zaposlenje djece poginulih boraca i demobilisanih boraca VRS, nezaposleni iz ovih kategorija vide kao dobru šansu. Samo na području Trebinja još 86 djece poginulih boraca čeka na posao.

Poslodavci u Hercegovini najviše su zainteresovani za program zaopšljavanja pripravnika. Uz mala sredstva koja izdvajaju, ističu, dobijaju radnika a mladima daju šansu da nađu prvi posao.

Od poslednje sjednice lokalne skupštine koju čini trinaest odbornika, načelnik Opštine Berkovići, zvanično, iza sebe nema skupštinsku većinu.

Klub odbornika SDS-a, njegove partije, napustila su dva od sedam odbornika koji su, uz podršku jednog odbornika Socijalista, činili većinu. Hoće li biti formirana nova tijesna većina, oko SNSD-ovog kluba, nije izvjesno.

Sada već nezavisni odbornici, u pisanom podnesku skupštinskom rukovodstvu, naveli su da nisu saglasni sa politikom stranke. Da su napustili većinu, potvrdili su neizglasavanjem Nacrta budžeta. Načelnik opštine Nenad Abramović ne negira da klub njegove stranke nije kompletan.

- Bez obzira na glasanje, mislim da su ta dva odbornika bliža SDS-u nego nekoj drugoj partiji - kaže Abramović.

Posrijedi je nesporazum, tvrde u skupštinskom rukovodstvu. Nisu mogli da potvrde ko čini većinu u lokalnoj skupštini.

- Oni su zvanično rekli da su članovi SDS-a, ali su prešli u nezavinse odbornike - kaže Stefan Muratović, predsjednik Skupštine.

U Hercegovini prema podacima s posljednjeg popisa živi nešto više od 60.000 stanovnika. U zabrinjavajućoj depopulacionoj slici izuzetak je nevesinjsko selo Krekovi- najbrojnije u regiji i jedno od malobrijnih u kojem je više stanovnika sada nego na popisu `91. godine. Ostanak mladih u hercegovačkom kršu može se osigurati podrškom razvoju poljoprivrede i sela i novim radnim mjestima.

Devedeset domaćinstava, 450 stanovnika, stotinak školaraca- brojke su koje Krekove čine jedinstvenim u cijeloj Hercegovini. Ni migracije, krize, teški poslovi u selu, nisu ugasile život u ovom kraju.

- Djeca se rađaju, stalno nas je više. Imamo 15 stanovnika više sad na popisu nego `91. godine i to je znak da ljudi ovdje žive, rade i žele da ostanu. U posljednjih četiri-pet godina urađeno je i 10 novih kuća - kaže mještanin Momčilo Vukotić.

Za razliku od većine svojih vršnjaka, mladi iz ovog sela kupuju povratnu kartu za zavičaj. Nakon završene škole, vraćaju se u Krekove i zasnivaju porodice.

Suzana Savić diplomirala je ekonomiju i vratila se u svoje selo.

- Tu su nam korijeni i tu i mi nastavljamo - kaže Suzana.

Marijana Savić dodaje da se u Krekovima dobro živi.

- Došla sam sa Sokoca ovdje na selo. Dobro je, imamo društvo i moje dijete i ja. Ljudi ovdje imaju imanja, stoku, bave se poljoprivredom i uopšteno fino žive - ističe Marijana.

Trebinjski Dom penzionera ovoga ljeta trebalo bi da postane veliko gradilište. Zbog dotrajalosti unutrašnjih instalacija i eksterijera, predviđena je kompletna rekonstrukcija objekta.

Finansiraće je Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske, kroz projekat raspuštanja kolektivnih centara i alternativnog smještaja.

Poslije više od četerdeset godina od izgradnje i upotrebe u različite svrhe, materijali i instalacije su dotrajali. Kompletnu rekosntrukciju pretrpjeće više od šest hiljada kvadratnih metara krova, otvori, fasada, vodovodne, kanalizacione i mašinske instalacije.

"Siguran sam da će polovinom ljeta ovo biti gradilište. Poremećaja nekog komfora ili boravka korisnika neće biti, neće osjetiti vanrednu situaciju", rekao je direktor ЈU Dom penzionera Trebinje Rajko Ćapin.

Da u Hercegovini žive visoki i kršni ljudi odavno je poznato, a sada je stigla i zvanična, naučna potvrda da su Hercegovci najviši ljudi na planeti, sa prosječnom visinom od 1, 84 metra. Ispred sebe su „pomeli“ visoku konkurenciju iz drugih zemalja, i pretekli čak i Holanđane koji će morati da se zadovolje sa drugim mjestom svjetske visinske skale.

Prosječna visina od 1, 84 metra bila je dovoljna za zvanje najviših na planeti. Američki naučnici, koji su sproveli istraživanje, tvrde da je specifična genetika “glavni krivac“ za hercegovačku gorostasnost.

Nije rijetkost da su čitave porodice pravi gorostasi pa su npr. u jednoj nevesinjskoj porodici četiri člana visoka ukupno 8 metara.

Dva grada, jedna ljubav, šestoro djece.Oca Trebinjca i majku iz Ilijaša ljubav je spojila u Banjaluci. Ništa neobično, priznaćete. Ali ako kažemo da su sva djeca muzički obrazovana i bave se muzikom, to je, onda, nešto drugo.

Đorđe, Nikolina, Isidora, Marko, Katarina i Kristina sasvim su obični tinejdžeri i tek kada ih malo bolje upoznate shvatite da su svi muzički nadareni i svojom pozitivnom energijom obasjavaju okolinu. Vaspitani u patrijahalnoj porodici i u duhu pravoslavlja, stasali su u pobožne mlade ljude koji mogu biti primjer.

Pod budnim, toplim očima i mekim rukama majke Radmile i čvrste ruke oca Dragana, njima nije tijesno ni u stanu od 48 kvadrata.

"Mi smo se upoznali preko umjetnosti, slikarstva. Ova kuća odiše umjetnošću... I ova djeca koju smo oboje željeli...Nego sam se ja kasno oženio!'', kroz smijeh kaže otac Dragan.

U društvu Babića saznajemo da je ljubav prema muzici u njihovom domu pobudio banjalučki muzičar, nažalost pokojni, čika Marko Popović. Djeci je pomogao i da ostvare svoje muzičke želje. Muzika je samo dio umjetnosti koja se njeguje u 
njihovoj kući jer je majka Radmila akademski slikar, ali i tata Dragan se nekada lati boja i slikanja. Ipak, osnovna sredstva za život obezbjeđuju kao predavači u srednjoj školi.

Majka Radmila kaže da je oduvijek htjela da ima veliku porodicu sa petoro djece.

"Oduvijek sam htjela petoro djece, ali, eto imam ih šestoro. Svi imaju talenta ali ne slikaju, nemaju vremena. Trošimo energiju u pravom smislu te riječi. Ne zamaramo se glupostima. Uvijek pratimo jedno drugo, pratimo djecu, pa dokle stignemo. Јa nekad zaboravim gdje idem..Ovi zovu vamo, ovi tamo..Svi se radujemo novom danu. Kažu ko pjeva zlo ne misli, a ko puno misli, nije mu do pjevanja'', našalila se Radmila.

Broj turističkih smještajnih objekata u Trebinju, iz godine u godinu sve je veći. Premašio je broj od stotinu.

Međutim, povećanje kapaciteta, posebno manjih, ne prate prihodi od obaveznih plaćanja, jer veliki broj vlasnika smještaja radi ilegalno.

Zbog toga je naplata turističke takse i drugih dadžbina polovična.

Registrovani objekti raspolažu sa hiljadu tristo osamdeset ležaja. Nezvanično, još toliko ih je u ilegali.

Turistički radnici su nemoćni.

- Trebinje je preplavljeno tim neregistrovanim smještajem, tom sivom zonom kako je zovu, kaže Marko Radić, v.d.direktora Turističke organizacije Grada Trebinja.

Za sada, siva zona nedodirljiva je za tržišne inspektore.

- Nadležnost inspekcije je da kontroliše registrovane objekte, s tim da u neregistrovane može ulaziti po nalogu suda i uz asistenciju policije, pojašnjava načelnik Gradskog odjeljenja za inspekcijske poslove, Bojan Čvoro.

Na ime boravišne takse, za oko pedeset dvije hiljade prošlogodišnjih noćenja, na poseban račun Turističke organizacije, uplaćeno je osamdeset hiljada maraka.

Na području opštine Ljubinje, proljećni mrazevi potpuno su uništili ovogodišnji rod svih voćnih vrsta. Već sada je sigurno da je šteta veće od 1,5 miliona maraka i premašila je opštinski budžet.

Zaključno sa jučerašnjim, temperaturni minusi za pet uzastopnih jutara, opustošili su više od 150 hektara pod nasadima voća u Ljubinjskom polju. Najveće površine su pod plantažama višanja.

"Sad sam očistio grančicu višnje. Od dvjesto plodova, našao sam dva zdrava", priča agronom Vladimir Јahura.

Uzastopne jutarnje temperature, do minus pet stepeni, potpuno su uništile nasade višanja, trešanja, jabuka, krušaka i orahe. Najveći dio bio je u fazi precvjetavanja.

U preduzeću "Fruktiko", na oko stotinu hektara, očekivali su rod od oko 1.500 tona višanja i prihod veći od 1,2 miliona maraka. Propast roda voća doživjeli su kao elementarnu nepogodu.

Trebinjska bolnica dobila je nove dijagnostičke aparate čime će biti poboljšan kvalitet i usluge koje ova zdravstvena ustanova pruža pacijentima. Stigli su novi rentgen aparat, ultra zvuk i magnetna rezonanca. U upravi kažu da im je cilj da postanu regionalni zdravstveni centar.

Novi rentgen aparat olakšaće posao i ubrzati proces rada, a pacijentima pružiti bolju dijagnostiku, tvrde u trebinjskoj bolnici.

"Do sada imali samo jedan rentgen, u slučaju kvara imali smo problem da pacijenti koji gravitiraju našoj bolnici, nisu imali gdje da se snimaju. Sa ovim smo sigurniji. Јedan klasični aparat doći će do izražaja kada nastavimo proces digitalizacije", naglasio je Bojan Bogdanović, glavni tehničar trebinjske bolnice.